Historijska tura

Sarajevo je grad koji je sa lahkoćom spajao i spaja istok i zapad. Grad na Miljacki, mjesto je susreta bizantskog i osmanskog carstva sa istoka, te venecijanskog, rimskog i austrougarskog sa zapada. Orijentalna osmanska četvrt predstavlja srce Sarajeva, staru gradsku jezgru i niti jedna posjeta Sarajevu ne može proći bez obilaska Baščaršije, upravo to glavni je razlog za započinjanje ture na ovome mjestu. Ovaj dio nastao je još u XV stoljeću kada je Isa-beg Ishaković osnivao grad. Sam naziv ovog dijela grada, potječe od turskih riječi baš i čaršija što znači glavna čaršija. Da je ovo jedinstveno mjesto na Planeti svjedoči i postojanje džamije, pravoslavne i katoličke crkve, te sinagoge koje su jedna od druge udaljene nekoliko desetina metara.sebilj_at_nightU samom centru Baščaršije nalazi se Sebilj. U minulim vremenima ovaj objekat igrao je važnu ulogu, jer je predstavljo  vrlo staru instituciju, fontanu posebnog oblika, na kojoj je sebiljdžija tasom zahvatao vodu iz korita i besplatno napajao žedne. Izgrađen je od kamena hreše, drveta i bakra. Na betonske temelje je oslonjen osmougaoni postament obložen fino urađenim kamenom iznad kojeg je bogato i lijepo izvedena drvena konstrukcija sa rešetkama  i prozračnim otvorima, što daje svojevrstan pečat vitkosti cijelom objektu. Krovnu konstrukciju karakteriše velika streha sa kupolom, pokrivenom bakrom, kao završnim elementom na čijem vrhu se nalazi alem. Voda otiče u dva velika kamena korita. Danas je Sebilj izgubio na važnosti, ali ne i na popularnosti. Interesantno je da se oko ovog objekta okupljaju brojni golubovi, pa ukoliko ste ljubitelj ovih ptica, za male pare možete kupiti vrećicu kukuruza i uslikati se hraneći ih. Sebilj je okružen brojnim kafanicama u kojima možete popiti pravu bosansku kafu sa rahatlokumom.

saračiNakon kraćeg predaha zaputit ćemo se u ulicu Kazandžiluk, ona je dobila ime po najatraktivnijem starobosanskom zanatu, a predstavlja jednu od najstarijih ulica. Ovdje ćete biti u prilici vidjeti setove bakarnog posuđa za kafu. Mjesto gdje možete kupiti suvenire i poklone, u dijapazonu od 15 do 600 maraka. Većina radnji radi i nedjeljom, a na vratima vas gotovo pa u pravilu dočekuje ljubazni majstor ili šegrt, sa ponudom za kafu. Iako starim zanatima prijeti konkurencija jeftinije kineske robe, majstori se ipak ne žale. Kažu da mušterije uvijek pronađu put do njih.

Nakon kratkog shoppinga upućujemo se prema Baščaršijskoj džamiji ili džamiji Havadže Duraka. Objekat je sagrađen 1528. godine i predstavlja jednu od najstarijih džamija u Sarajevu. Ispred ove potkupolne džamije, zidane od kamena, lijepo je uređen harem. Unutrašnjost objekta karakteriše sjajno rješenje osvjetljenja te odlična akustika. Ova džamija proglašena je nacionalnim spomenikom 2006. godine.

morica-han-sarajevoPut nas dalje vodi kroz sokake do Morića Hana. Sagrađen još 1551. godine sačuvao je svoj izgled do danas. Ovo mjesto više puta je gorjelo i bivalo obnovljeno. U prošlosti je predstavljao jedan od najvažnijih svratiša putnika sa istoka i zapada. Osim prenoćišta ovdje su se mogli naći i kupci za robu bez odlaska na pijacu. U dvorištu i prizemnim prostorijama nalazile su se štale. Prostorije na prvom spratu su ukrašavale duge, drvene grede. Tokom posljednje rekonstrukcije na zidovima hana kaligrafskim pismom ispisani su stihovi najvećeg pjesnika persijske lirike Omara Hajama. Danas je u Morića hanu u prizemlju smještena prodavnica persijskih ćilima, nacionalni restoran, kafana i turistička agencija, dok su na spratu prostorije nevladinih organizacija “Mladi muslimani”, “Ilmije”, “Ljubitelji arapskog jezika”.

image description

Prije nastavka obilaska možete odmoriti uz neizostavni specijalitet bosanske, a posebno sarajevske kuhinje, ćevape sa lukom i kajmakom. U neposrednoj blizini Morića hana nalazi se i Jevrejski muzej, te stara Pravoslavna crkva,  mjesta koja se nalaze na našoj listi posjeta. Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine smješten je u prostoru nekadašnjeg Starog jevrejskog hrama. Zgrada je izgrađena 1580. godine, kada je rumelijski beglerbeg Sijamuš-paša naložio da se izgradi jedan veliki stambeni objekat za sefardske Jevreje, koji su nakon progona iz Š panije stigli u Bosnu i Hercegovinu. Sa sobom su donijeli i jedan od najznačajnijih rukopisa iz 15. stoljeća, čuvenu Sarajevsku Hagadu. Dokumenti i pokretni predmeti u muzeju svjedoče o životu i stvaralaštvu jednog od naroda koji je formirao historiju ove zemlje. Stara (sefardska) sinagoga danas zapravo služi kao muzej i u njoj nema više svečanosti i religijskih obreda, zbog malobrojnosti zajednice. Jedino se Roš Hašana (Nova Godina) proslavlja u Staroj sinagogi. Ostale dnevne i sedmične molitve obavljaju se askenaškoj sinagogi koja se nalazi na Drveniji. Staru pravoslavnu crkvu odlikuje stil srednjevjekovnih bizantskih građevina. Centralni dio je okružen lukovima i galerijom. Zvonik je dograđen 1883. godine. U unutrašnjem dvorištu nalazi se muzej sa vrijednom zbirkom ikona, brojnim rukopisima, liturgijskim i umjetničkim eksponatima. Stara Pravoslavna crkva u Sarajevu je ljudima tradicija koju gaje.

begova_dzamijaNaredna destinacija na koju ćemo vas povesti je Begova džamija i odmah pored nje Sahat kula. Begova džamija važi za jedan od najznačajnijih spomenika sakralne arhitekture na Balkanu. Objekat je kvadratnog oblika, s kupolom prečnika 13 metara i visine 16 metara, na koju se nadovezuju manje kupole i polukupole. Glavni ulaz u džamiju ukrašen je i stilizovanim arabeskama, ornamentikom, pozlatom i mramorom. Interijer džamije odiše prozračnošću i skladnim dimenzijama prostora. Notu ljepote dodaje i šadrvan, za uzimanje abdesta, smješten u dvorištu objekta. U sjeni džamije i stoljetnih lipa su dva turbeta, u kojima su ukopani Gazi Husrev-beg i Murad-beg Tardić. Sahat kula izgrađena je u 17. stoljeću. Kula ima 76 drvenih stepenika, koji su poredani u kvadratnom nizu. Stepenicima se jednom sedmično penje muvekit kako bi podesio tačno vrijeme. Sat se mora podešavati jer pokazuje vrijeme “a la turca” (lunarni sat). U prošlosti muvekit je morao poznavati astornomiju, matematiku i fiziku, ali danas to više nije potrebno. Kada, tokom Ramazana sat na kuli otkuca dvadeset i četiri puta to znači da je vrijeme iftaru.Bosnia_Church

Laganom šetnjom stići ćemo i do sarajevske Katedrale. Katedrala Srca Isusova je rimokatolička katedrala sagrađena 1889. godine. U tornjevima katedrale je 6 zvona, dobivenih kao dar slovenskog naroda. Trg ispred katedrale nosi naziv fra Grge Martića, a najpuniji bude na Badnje veče, kada svi katolici, ali i pripadnici drugih vjeroispovijesti dođu na Polnoćku. Pije se kuhano vino, uživa se u jedinstvu religija i životu na koji je naviklo Sarajevo. Životu u ljubavi, slozi, jedinstvu i razumijevanju.  Ovdje se nalaze brojni sarajevski kafići u kojima možete naći dobar noćni provod, a naredni dan potrebno je nastaviti historijsku turu, jer koliko god vremena da imate za Sarajevo, ono ima još više za ponuditi i ispričati.