Historijska tura II

jedileri-the-tomb-of-the-seven-brothers-1397392945Za posljednji obilazak grada ostavili smo onaj najmističniji dio, onaj koji će vas sigurno natjerati da sebi  postavite pitanja, ali i da se vratite u Sarajevo. Prvo ćemo posjetiti Jediler turbe, u narodu poznatije kao turbe “Sedam braće”. Ono se nalazi u sarajevskom naselju Bistrik, na dnu ulice Širokača. Predstavlja jedan od najpoznatijih sarajevskih mauzoleja, a za njega se veže i jedna od najpoznatijih legendi ovoga grada. Građani su pred turbe Sedam braće išli ukoliko imaju neku veliku dilemu, a nakon molitve i darivanja novca, kako se vjeruje, treba izbjegavati povratak istim putem, kao i osluškivati šta će prvi prolaznik reći. Također, prve riječi koje se čuju, po vjerovanjima su odgovor na postavljeno pitanje. Ovo turbe povezalo je braću po nesreći. Prvi ukopani bio je stari šejh, nakon njega ukopana su dva krivooptužena stranca, a nakon  njih i četiri bega koja su optužena za izdaju Bosne i pomaganje Eugenu Savojskom. Ono što je neobično je svjetlo koje su stanovnici grada počeli primjećivati iznad turbeta, nakon čega je ono opasano zidinima i zatvoreno vratima, a sagrađena je i Jediler tekija.

DJI00105-Edit-Edit-2Opijeni energijom ovog turbeta nastavit ćemo naš put do Bijele tabije i Višegradske kapi-kule. Bijela tabija predstavlja najistureniju tačku u sklopu bedema starog vratničkog grada i dominira istočnim prirodnim ulazom u grad. Lokacija na kojoj je smješteno utvrđenje sa južne strane gotovo je nepristupačna.  Tvrđava je podignuta oko 1550. godine na mjestu srednjovjekovne tvrđave. Gornji dio Tabije, u krupnim kamenim blokovima, nastao je naknadno za vrijeme u austrougarske vladavine.  Na spoljnim kamenim zidovima vidljivi su otvori za puškarnice. Kula je bila od velikog značaja za odbranu grada prilikom napada austrijskog princa Eugena Savojskog u 17. vijeku, te austrougarske vojske 1878. godine, ali na nesreću nije uspjela spriječiti prodor ovih sila u grad.  Sjeveroistočno od Bijele tabije nalaze se ostaci starog grada Vratnika koji je u cjelosti proglašen nacionalnim spomenikom. Najupečatljiva i najbolje očuvana je Višegradska kapi-kula. Zidana je od grubo tesanog kamena krečnjaka i sedre. U osnovi je kvadrat, u sredini je prolaz pokriven bačvastim svodom. Pokrivena je drvenom krovnom konstrukcijom.  U ratu je služila kao odbrambeni objekat, a u miru je vjerovatno imala funkciju carinarnice koja je tu morala postojati.

70_bigUspon starim dijelom grada vodi do male utvrde “Žuta tabija”. Ona donosi jedinstvo doživljaja u panorami ali i zvuku. Sagrađena je još 1809. godine, a građena je od grubog tesanog kamena. Debljina zidova iznosi 35 cm,  a sačuvana visina  zidova iznosi  7,5 m. Na sjevernoj strani nalaze se stepenice i jedan objekat za vojnike, a na jugozapadnoj strani je malo muslimansko groblje. Godine 1878. je prekinut dio bedema koji se pružao istočno od tabije. Na zapadnoj strani do 1946. godine stajala je kapija, koja je tada porušena radi proširenja saobraćajnice. Tabija se upotrebljavala u vrijeme austougarske uprave. Trenutno se radi na rekonstrukciji tekije, kako bi se ovom zdanju vratio barem dio starog sjaja.

121112097.4_xlPosjeta Sarajevu ne može završiti bez obilaska Jajce kasarne. Kasarna Jajce, odnosno Kasarna Safet Hadžić,  sagrađena je 1914. godine za potrebe austrougarske vojske i imenovana je tada po princu Eugenu Savojskom, koji je osvojio i spalio Sarajevo 1697. godine. Kasarna, koja je jedna od najljepših građevina iz austrougarskog perioda u Sarajevu, dominira, uz Bijelu tabiju, cijelim gradom, tako da je nemoguće ne uočiti je, a s nje se pruža fenomenalan pogled na grad sa istočne strane. U njoj su se tokom godina smjenjivale vojske, a najduže se zadržala JNA.  Površina kompleska iznosi 8.812 kvadrata. Pored objekta kasarne, koji je ujedno i najveći objekt u kompleksu, cjelinu čine i sljedeći objekti: Garaže, magacini i spremišta, kupatilo i praonica, kuhinja, magacin materijalno-tehničkih sredstava te prijavnica. Objekt kasarne Jajce svojom atraktivnošću, nakon gubitka vojne namjene, iako ruševan, itekako je interesantan za investitore ali zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na njoj se još ništa ne može raditi.

110515061.5_mnPosljednja lokacija za naš obilazak je Jevrejsko groblje, smješteno u jugozapadnom dijelu Sarajeva, u predjelu Kovačića. Smatra se da je ono, iza praškog najveći jevrejski sakralni kompleks, a istovremeno jedan od najvrednijih memorijalnih kompleksa, u Evropi. Unutar njega zabilježen je, značajan i nezaobilazan segment hronike Jevreja negdje od sredine 16. stoljeća pa sve do zatvaranja nekropole, 1965 g. Smatra se daje najstariji dio groblja formiran uz srednjovjekovnu nekropolu stećaka na brijegu Borak  i da je uništen prilikom urbanizacije ovog područja te izgradnjom uskotračne pruge Sarajevo-Višegrad. U sredini groblja nalazi se jedan onizak kamen, koji je već dobrano u zemlju zapao,te je tu navodno počivalište Machaha Mučačona. Tradicionalni sefardski nadgrobnici oblikovani su kao jednostavne horizontalne ploče ili sarkofazi prazni s urezanim natpisom. Izuzetnu vrijednost nadgrobnih spomenika predstavlja njihova epigrafika rađena reljefnim i urezanim slovima hebrejskog kvadratnog pisma, rasi kurzivom i latinicom.  Jevreji svoja groblja smatraju svetim mjestima nazivajući ih kuća grobova, kuća života, kuća vječnosti. Orijentacija pokojnika usmjerena je glavom prema istoku – Jeruzalemu i brdu Cion, a tijelom prema zapadu.

Iako vam se može učiniti da ste upoznali Sarajevo, ne zaboravite da ono uvijek sprema neko novo iznenađenje sa kojim će vas očarati i nagovoriti da ponovo dođete. A možda ipak ima istine i u onoj: “Ko se jednom napije, vode sa Baščaršije, nikad više iz Sarajeva taj otići ne umije.”